REFERENCES
- Alexandre Popović, “Ridwân Begović Ali Pasha,” in: E.I. 2, VII (1995) pp. 519-521.
- Azra Gadžo-Kasumović, “Stolac u osmansko periodu,” in: Hercegovina, Časopis za kulturno i istorijsko naslijedje, 13-14, Mostar 2001, pp. 81-99.
- Carl Patsch, Aus Herzegovinas letzter Feudalzeit, Vienna 1922.
- 4. E.H.Ayverdi, Avrupa'da Osmanlı Mimârî Eserleri, Yugoslavya, II. Cild, 3. Kitab, Istanbul 1981.
- Evliya Çelebi, Seyahatnâme, VI, (Ikdam ed.).
- Fahrudin Rizvanbegović, Begovina Stolac, Sarajevo (Ministery of Education, Science and Culture), Sarajevo 1999.
- Fehim Spaho, “Nekoliko novih podataka o Stocu iz XV i XVI stoljeća,” in: Prilozi Or. Filol. 37, 1987, pp. 197-201.
- Fra M.N. Batinić, "Njekoliko priloga kam bosanskoj crkvenoj poviesti," in: Starine Jugoslovenska Akademija Znanosti i umjetnosti, XVII, Zagreb 1885, pp. 77 - 150. The original is: Codex 218 in the Archivio di Propaganda Fide, Rome, (from p. 480 onward).
- H. Djurić, “Ali Paša-Stočanin, Hercegovački vezir,” in: Godišnjica Nikole Čupića XLVI, Beograd 1937, pp. 201 - 296.
- H. Šabanović, Evlija Čelebija Putopis, II, Sarajevo 1957.
- 11. Hamdija Kapidžić, “Stolac u XVIII vijeku,” in: Gajret, Kalendar za godinu 1941, Sarajevo 1940, pp.126 -143.
- Hamdija Kreševljaković, Kapetanije u Bosni i Hercegovini, Sarajevo (2 ed., 1980).
- Hauptmann Gustav Thoemmel, “Bescheibung des Vilayet Bosnien, which is Bosnia proper, alongside Turkish Croatia, the Hercegovina and Rascia, Vienna 1867,” pp. 131-132.
- Hivzija Hasandedić, Muslimanska Baština u Istočnoj Hercegovini, Sarajevo, 1990.
- Ibn ül-Emin Mahmud Kemalİnal, Son Asır Türk Şairleri, I, Istanbul 1969.
- 16. İslâm Ansiklopedisi (Türkiye Diyanet Vakfı), vol 17, İstanbul 1998, pp. 233-235 (for Arif Hikmet).
- Izet Rizvanbegović, “The results of former archaeological researches at the medieval fortress Vidoška Tvrdjava at Stolac.” in: Balcanoslavica VIII, Beograd 1979, pp. 77 - 92.
- Izet Rizvanbegović, “Vakufname i Vasijetnama Ali-Paše Rizvanbegovića Stočevića,” in: Prilozi Or. Fil, 52/53, Sarajevo 2005, pp. 295 - 328 (with a 17-page facsimile of the original Ottoman text).
- M.J. Dinić, "Zemlje hercega Sv. Save," in: Glas Srpske Kraljevske Akademije 182, pp. 182-184. Lamenta de foris mentions on 18 February 1444 “Vidoški Grad” (Vego, Naselja, p. 125).
- MatoNjavro -SulejmanBalić, Herzegovina, Geschichte, Kultur, Naturschönheiten, Zagreb 1985.
- Mehmed Mujezinović, Islamska Epigrafika Bosne i Hercegovine, III, Sarajevo 1982.
- O. Knezović, “Ali Paša Rizvanbegović-Stočević, hercegovački vezir 1832-1851,” in: Glasnik Zemaljskog Muzeji XI, 2 Sarajevo 1928, pp. 11-53.
- Salih Trako – Lamija Hadžiosmanović, “Izbor Gazela iz Divana Arif Hikmet-Bega Rizvanbegovića-Stočevića,” in: Prilozi 52/53, 2004, pp. 329-338.
- Salih Trako en Lejla Gazić, “Dvije Mostarske Medžmue,” in: Prilozi Or. Fil. 38, 1988, pp. 97-124. The original is: R. 4287 in the Orientalni Institut in Sarajevo. During the Serbian bombardment of 1992 many manuscripts were stored in an iron case. R.4287 sat in the middle of the case. As a result of the great heath the edges of our manuscript turned black but the core of the book survived in good shape as I could see my self in Juli 2001.
- TorstenKolind, “Non-Ethnic Condemnation in Post-War Stolac. An Ethnographic Case-Study of Bosnia-Herzegovina,” in: Sanimir Resić and Barbara Törnquist-Plewa (eds), The Balkan in Focus, Lund - Riga 2002, pp. 121-134.
|